Međunarodna smotra folklora posvećena je Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja obuhvaća južnodalmatinske otoke, poluotok Pelješac, grad Dubrovnik i njegovu okolicu (Dubrovačko primorje, Župu dubrovačku, Konavle) te područje uz rijeku Neretvu prema granici s Hercegovinom. Njezina je kulturna baština obilježena stoljetnim doticajima sa širim mediteranskim i europskim kulturnim prostorom te povijesnim okolnostima negdašnje Dubrovačke Republike. Na tom su se području do danas održali kulturni sadržaji različita podrijetla i starosti koji su se mijenjali tijekom vremena i poprimali osebujna lokalna obilježja.
U plesnoj baštini toga kraja sačuvano je nekoliko vrsta plesova s mačevima(korčulanske kumpanije i moreška, pelješki bijeli maškari, pokladarsko kolo s Lastova). Srodni plesovi poznati su i drugdje diljem Europe, a na ovoj Smotri prikazat će ih sudionici iz Njemačke, Portugala i Francuske (Baski). U poskočici i kolu/linđu – poznatim plesovima odabranog područja – ostao je trag španjolskog utjecaja; na sličnosti će uputiti dva folklorna ansambla iz Španjolske. Urbanu kulturu potvrđuju kontradance u Dubrovniku i seoskoj okolici te noviji plesovi građanskog podrijetla. Karakteristično je da su u seoskim sredinama folklorizirani, odnosno prilagođeni seoskom stilu plesanja (folklorna društva s otoka Mljeta, iz Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja). U daljoj unutrašnjosti se osjeća utjecaj dinarskog (hercegovačkog) područja, folklorni repertoar je sličan, ali stilski drukčiji.
