Posvećeno je Kristovom rođenju - Božiću u Dalmatinskoj zagori

HRT, Emisija Biblija - 17/12/2017

Stihove govori Miljenko Galić

Miljenko Galić rođen je 1951. u Drnišu. Pjesnik je kršćanskoga nadahnuća. zastupljen je u tri antologije, a zbirka “krilo noći” naslov je treće njegove zbirke, u kojoj uz nove pjesme podastire pomno ukomponiran sadržaj nekoliko pjesničko-grafičkih mapa nastalih u višegodišnjem suputništvu sa slikarom Josipom Botterijem.

Rubrika: 
Jakoslav Rojnica

Poštovani,

Informirani smo i drago nam je da rado ustupate prostor muzeja za razna kulturna događanja, a posebno za promocije knjiga.
Lijepo Vas molimo da u okviru Vaših mogućnosti nam dozvolite promociju autobiografskog romana pod naslovom: Ja sam 6387 autora Jakoslava - Davida Rojnice koji opisuje svoje teške uzničke godine za vrijeme komunističke vladavine!

Rubrika: 
Sv. Jeronim

Sprema li se tko za 30. rujna – dan Svetoga Jere?

Tko je taj Jere-Jeronim-Jerolim-Jerko?

Zakaj v' Harvatskoj tuliki broj xupa, crikava, uspomena, narodnih prḭdaja, svetojerolimjanski Zavod v'Rimu,...?

Zakaj se unatoč vsemu ne nalazi naš Harvat – Sveti Jere na Popisu svetaca i blaxenika pri Harvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK), doklenn okrḭće glavom većina biskupa ne htijuć razpravit ovu temu ? Pokaxe li im se iz Biblioteca Apostolica Vatikana stara VATIKANSKA SLIKA Svetoga Jeronima z' Harvatskim Pismom (glagolska Jerolimica, „Glagolica“) ponad Jerine glave - pokvari im se (biskupima) ne samo taj dan, nego cḭlih mḭsec dana.

Priznaje Vatikan Svetoga Jeru za osmislitelja Harvatskoga Pisma, nu izgleda ne i Harvatski biskupi tkojima je draxi izgleda - „ćirilometodizam“?

Unatoč mojima pokušajima – ne uspḭh saznat tḭkom tri lḭtnice koji je mogući razlog tima odgovornima za okrḭtat glavom od Svetoga Jere. Naziren prḭma tragovima kako se radi oko karađić-daničićeve „Biblije“ za jugoslavene tj. Serbijance koja je još uvḭk v' uporabi v' Harvatskoj, barem svojim „rečnikom“ – npr. rḭč UTROBA iz molitve Zdravo Marijo.

Rubrika: 
Ivan Branko Šamija

Zagreb, 14. rujna 2017. - Jučer, 13. rujna 2017. umro je u 80. godini Ivan Branko Šamija hrvatski leksikograf, novinar, književnik, i književni prevoditelj. Autor je nekoliko hrvatskih rječnika.
IVAN BRANKO ŠAMIJA rođen je 24. studenoga 1937. godine u Lovreću. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je francuski jezik i komparativnu književnost.

Rubrika: 
Zaseok Rojnica

Nakon pregleda snimke festivala "Uz gangu i bukaru" - Nadgangavanjem do japana žiri organizatora je dodijelio nagrade slijedećim grupama u kategorijama:

LJUBAVNA GANGA:
Ženska gangaška skupina, "Zvuci kamena i krša" - Imotski

ŽIVOTNA GANGA:
Ženska gangaška skupina, "Gangašice Tomislavgrada i Posušja"

SLOBODNA GANGA:
Udruga gangaša Radobilja Katuni Kreševo

Na ovom web jedištu uskoro će biti objavljeni pojedini nastupi te će publika moći davati glasove "lajkom" i onaj koji skupi najviše bodova dobiva nagradu publike.

Do pojedinačnog objavljivanja vide-a možete pogledati snimku "Nadgangavanjem do Japana" OVDJE.

Organizator:
Udruga Klub Ciste Velike i prijatelja Zagreb
UHBDDR-a
Ivo Kuzmanić (DHFR)

Rubrika: 

Pobjednik 302. alkarskog nadmetanja u osvajanju Bare je alkar Jure Domazet Lošo koji je nakon tri trke i pripetavanja sakupio ukupno 9 punata.
Kosci su g. Juri Domazetu Loši, pobjedniku viteškog natjecanja "Bara" poklonili kosu, te pokosili baru Alkaricu

U rukama vještih kosača u živopisnoj izvornoj pučkoj kupreškoj nošnji, zvuci oštrih, britkih kosa obarali su široke otkose. Takva se slika rijetko gdje viđa, a Kuprešaci su tim svojim prikazom kosidbe dali svoj doprinos u alkarskom slavlju Sinjana i Cetinjana. Kršni momci na zapovijed svoga vođe don Zdenka Perije župnika na KBC-u Rebro i samog Kuprešaka i kosca najprije su zapjevali tradicionalne kupreške pjesme, a zatim zakosili po mladoj djetelini.

‘Lani smo bili na ovom mjestu i kosili. Želja nam je na ovakav način i dalje povezivati dva kraja koje je povijest davno povezala, a to su sinjski i kupreški kraj’, kazuje don Zdenko, dok njegovi kosci vade briseve iz voldira, oštre kose i obaraju metre djeteline.

‘Ovo je naš poklon Sinjanima, kosimo na Alkarici u čast Bare, za pobjednika nadmetanja. Ovako je nekada bilo pa evo došli smo s Kupresa da oživimo običaje. Naša Udruga ima za cilj afirmaciju tradicijske kosidbe i sve što uz nju dolazi na Kupreškom polju. Želimo na ovaj način sačuvati običaje’, kazao je don Zdenko Perija, dok su kod nekih kosača otkosi bili u rasponu i do četiri metra.

Dolazak kuprešaka na kosidbu bare alkarice pogledajte u fotogaleriji.

Stranice