Čuvari pučke pjevane baštine

U prigodi 800. obljetnice franjevačke nazočnosti među Hrvatima (1212. – 2012.), u utorak 31. siječnja u franjevačkom samostanu Gospe od zdravlja na splitskom Dobrom, Trg Gaje Bulata 3, u 19.30 sati uprizorit će se predstavljanje muzikološkog knjižnog izdanja pod nazivom "Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja" . Na predstavljanju će nazočne pozdraviti dr. fra Željko Tolić, provincijal, Hana Breko Kustura dat će muzikološki prikaz, Mile Mamić govorit će o jeziku crkvenih pučkih napjeva, a Gorana Doliner o napjevima u povijesno-analitičkom kontekstu; Joško Čaleta o napjevima prema osnovnim skupinama. Urednik je mo. fra Stipica Grgat, a o tijeku prikupljanja i obradi građe govorit će dr. fra Ante Akrap. U predstavljanju sudjeluju crkveni pučki pjevači. U izdanju Zbornika „Kačić“ izašla je edicija Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. Ovo izdanje „predstavlja prvi cjelovit prikaz tradicijskog crkvenog pučkog pjevanja koje je bilo, a jednim dijelom još i danas je sastavni dio liturgijskog slavlja na područjima koje obuhaća Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Pionirski je to pothvat u kontekstu glazbene tradicije jedne franjevačke provincije temeljen na najsuvremenijim muzikološkim metodama obradbe glazbenog materijala“, piše u uvodniku Hana Breko Kustura. Peti svezak Glazbenog niza Nova et vetera, 'Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja', objavljen u Splitu krajem prošle godine, impozantno je izdanje koje na 502 stranice velikog monografskog formata i s četiri pridodana nosača zvuka ukoričava prvi cjeloviti prikaz takva pjevanja u toj provinciji sa sjedištem u Splitu. Fra Željko Tolić, provincijal i odgovorni urednik izdanja, u uvodu daje povijesne podatke o sljedbenicima sv. Franje Asiškoga - redovnička zajednica koja se danas zove Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja osnovana 1735. godine, a iscrpnu povijest te Provincije piše fra Vicko Kapitanović. Među uvodnim su tekstovima najinformativniji napisi muzikologinje Hane Breko Kusture, koja daje muzikološki prikaz edicije, te muzikologinje Gorane Doliner o okupljenim napjevima u povijesno-analitičkom kontekstu. Izdanje koje je objavljeno u znaku jubileja 800. obljetnice Franjevačkoga reda u uvodnome dijelu sadrži i studiju 'Jezik crkvenih pučkih napjeva u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja' iz pera Mile Mamića, a slijedi 121 napjev u transkripciji i notografiji fra Stipice Grgata, iznimno zaslužnog za tako studiozno i znalački obavljen posao. Napjevi su poredani u osnovnim skupinama prema sadržaju i funkciji njihovih tekstova, tako Pjevane mise u nedjelje i blagdane (Lišane, Stankovci, Metković, Župa sv. Ilije, Makarsko primorje, Veliko brdo, Podaca), Napjevi za službu riječi, Euharistijske pjesme, Božićne pjesme, Korizmeni napjevi, Napjevi Velikoga tjedna, Napjevi za slavlje svetaca, koji su podijeljeni na Marijanske pjesme i Svetačke pjesme, Napjevi za sprovod i Hvalospjevi na kraju mise. Hana Breko Kustura ističe da način artikulacije i predstavljanja skupljene građe, u grafičkom i organizacijskom smislu, uzorno slijedi model koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća u cilju suvremene objave glagoljaške pjevane tradicije hrvatskih regija (koja je u međuvremenu postala priznatim zaštićenim dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine!) osmislio pokojni akademik Jerko Bezić. Uz veliku podršku ideji za ediciju, koju su prije pet godina imali franjevci-glazbenici koji djeluju u Provinciji, fra Mile Čirka, fra Stipica Grgat, fra Domagoj Volarević i fra Jure Župić u suradnji s glavnim koordinatorom fra Antom Akrapom, te uz stručne savjete etnomuzikologa Joška Ćalete, pokojnog Miljenka Grgića i Hane Breko Kusture, dragocjen je i važan doprinos muzikologinje Gorane Doliner, jer je ona svojim iskustvom na istraživanjima srodne tematike (glagoljaškog pjevanja hrvatskih regija) usmjeravala završnu artikulaciju građe i njezinu pripremu za tisak. Velik udio u skupljanju građe pripada preminulom Ljubi Stipišiću Delmati, Jošku Ćaleti, don Šimi Maroviću i Siniši Vukoviću, a neki od napjeva svjedoče glazbenu i pjesničku aktivnost starije braće franjevaca fra Petra Kneževića, fra Paškala Jukića, fra Ivana Radonića i dr. Doista, pred nama je izdanje koje uključuje rad mnogih vrijednih sakupljača, ali najveći dio građe do danas još nije bio objavljen i predstavlja transkripcije recentno snimljenog materijala. Budući da je sve notne zapise kao i sve tekstove za tisak kolacionirao i priredio fra Stipica Grgat, njemu pripadaju i glavne zasluge za bogatstvo sadržaja izdanja, koje zacijelo neće biti samo izvor za daljnja muzikološka i filološka istraživanja. Treba istaknuti da su zasebno tiskani i svi tekstovi napjeva, kao i analize i napomene, tonski nizovi, redoslijed oblika, popisi građe prema lokalitetima, popisi zapisivača i istraživača, te brojni drugi prilozi i dodatci. Taj vrijedni repertoar zacijelo će naći put do daljnjeg aktivnog korištenja u crkvenim obredima, što je nedvojbeno i želja svih onih koji su sudjelovali u nastanku ovog tako bogatog izdanja franjevačke i pučke liturgijsko-glazbene baštine. Izvor: www.franjevci-split.hr