Vijesti

Kamenmost/Imotski, 19. listopada 2013. - Već drugu godinu za redom u povodu blagdana svetoga Luke, kulturno umjetnička udruga Podbablje iz istoimene općine, organizirala je svojevrsni susret gange, bećarca, ojkavice i rere te susret guslara i diplara. Lijepo je bilo  sinoć  na Kamenmostu u prostorima bivše vojarne. Okupila se poveća družina vrsnih pjevača i čuvara baštinskog naslijeđa iz Dalmatinske zagore, susjedne Bosne i Hercegovine, ukupno sedamnaest skupina, u živopisnim narodnim nošnjama svoga zavičaja.

Nastupili su gangaši iz Brotnja, kod Čitluka, potom Tomislavgrada, Posušja, “Neretvanski slavuji“ iz Dretelja kod Ljubuškog pa  poznata gangaška skupina društva Radobilja  iz Katuna-Kreševa u Šestanovačkoj općini, pjevači rere iz Dicma, popularne „Bile ruže“iz Bušanja, Slivanjke iz Slivna te još niz drugih gangaških skupina.Zaguslio je Ivan Jonjić Ljoljić iz Grubina, potom vrsni majstor gusala Tihomir Kovač-Strukić iz Posušja koji je također oduševio svirajući diple.

Dugopolje, 15. listopada 2013. - U Dugopolju je osnovan klaster "Hrvatski pršut", koji će okupljati dalmatinske, istarske i krčke proizvođače pršuta radi zaštite njihovih interesa, a na osnivačkoj skupštini ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je podupro utemeljenje klastera ističući da će on biti partner Ministarstvu u rješavanju teškoća vezanih uz proizvodnju pršuta.

"Najvažnija je činjenica da će proizvođači pršuta udruženi u klaster bolje pripremiti projekte za korištenje financijskih sredstava iz EU fondova", istaknuo je ministar Jakovina. Također će se proizvođačima pršuta zajedničkim nastupom omogućiti bolji plasman njihovih proizvoda te veću dodanu vrijednost, korištenje novih tehnologija i nabavu repromaterijala za proizvodnju.

Dubrovnik, 6. listopada 2013. - Posljednjeg dana obilježavanja desete obljetnice UNESCO-ove Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini u Dubrovniku, plesao se najveći linđo na Stradunu. Ples je zahvaljujući 274 plesača ušao u Guinnessovu knjigu rekorda.

Sviraj Linđo, pucale ti žice da igraju momci i curice! – pjevaju mlade kad igraju u kole, a kolovođa im  odgovara 'sviraj Linđo sviraj lolo sviraj nama staro kolo' – ovim poskočicama podsjetio nas je  Stijepo Radiš iz sela Mrčeva iz udruge 'Primorski svatovi' na to kako je nastao Linđo i kako mu je izvor bila  poskočica.  
- Ovaj je događaj ustvari nastavak manifestacije Primorski svatovi koja se održava svake godine  i isto tako okupi ovoliko veliki broj plesača i svirača - kaže ponosno Stijepo. Oduševljen je također ulaskom u Guennissovu knjigu rekorda, a ovaj događaj na Stradunu emotivno je doživio jer je ponosan na korijene koje nosi.

Povodom obilježavanja 10. obljetnice UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini i svjetske konvencije Međunarodne mreže gradova i čuvara nematerijalne baštine - ICCN u Dubrovniku od 2. do 6. listopada tema skupa bila je "Mladi u očuvanju nematerijalne kulturne baštine".

Kako je istaknula autorica programa i voditelj projekta Vinka Ljubimir, cilj manifestacije je upoznati i osvijestiti mlade ljude o važnosti očuvanja izvorne kulturne baštine te ukazati na načine na koje mladi mogu izgraditi svoju budućnost kroz njeno očuvanje.

Županja - Hrvatska širi popis svojih zaštićenih autohtonih proizvoda. U pregovorima o pravima i obvezama naše zemlje nakon ulaska u EU dogovoreno je da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja moramo registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razini oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda.

Kulen - poznata slavonska delicija i službeno je pod zaštitom. 'Time eliminiramo druge konkurente koji su mahom nelegalni ili koji pokušavaju na osnovu tuđih dodatnih vrijednosti ostvariti svoj profit. Stvar je sada riješena', kazao je Andrija Matić iz Udruge Slavonski domaći kulen.

Slavonski kulen, sada je jasno, kao autohtoni proizvod može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag, koje moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja. Mora biti napravljen po zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja.

Dobivanje certifikata, smatraju proizvođači, odrazit će se na povećanje potražnje i konkuretnosti slavonskog kulena, dat će mu određeno jamstvo kvalitete i što je najvažnije, spriječit će zloporabu imena i smanjiti ilegalno tržište slavonskog kulena. Dosadašnjih se godina, podsjeća Matić, događalo da se u prodavaonicama ili restoranima prodaje slavonski kulen koji nije vidio ni Slavoniju ni slavonsku svinju, ali ni recepturu. S obzirom na to da više nema nikakvih barijera za osvajanje tržišta, legalni proizvođači iz Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, planiraju krenuti u promotivni obilazak većih gradova u Hrvatskoj i susjednim zemljama i pohvaliti se vrhunskom kvalitetom svojih proizvoda te pronaći nove kupce.

Rubrika: 

Vrlo aktivna kulturno-umjetnička udruga “Ujević” iz Krivodola, koja brižno čuva naslijeđe svojih starih i poznatih predaka, organizirala je drugo znanstveno-stručno savjetovanje na temu “Kulturno naslijeđe Ujević”. Supokrivitelji ovoga savjetovanja, održanog u Krivodolu, jesu Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Knjižnica grada Zagreba, te Knjižnica Tina Ujevića.
Teme savjetovanja bile su interdisciplinarne i okupile su više od trideset stručnjaka iz zemlje i inozemstva.

- Znanstveni skup okupio je mnoge stručnjake, kolege sa Sveučilišta iz Zagreba. Svi oni govorili su o raznim temama s ciljem očuvanja kako baštinskog, tako i kulturnog naslijeđa, ne samo imotskog kraja, nego i naše domovine. Ono najvrjednije, kao i na prvom našem znanstvenom skupu od prije nekoliko godina, svakako je izlazak drugog Zbornika u kojemu su sadržana sva predavanja stručnjaka sa savjetovanja.

Nije tajna da su mnogi autori i moji osobni prijatelji i kolege, a mnoge teme na kojima su oni radili svoja istraživanja plod su višemjesečnog, često i zajedničkog poticajnog rada. Posebna zahvala i mladim znanstvenicima koji su sudjelovali na savjetovanju.

Rubrika: 

Stranice