Povijest i povijesna baština Ciste Velike

CISTA ( do podjele na Cistu Veliku i Provo 1987 g.), granici na istoku s Lovrećem, na jugu s Katunima, na zapadu s Biorinama, a na sjeveru s Dobranjama i Svibom. Kod određivanja granice s Biorinama, Cista je imala problema, a oni su bili vjerske prirode. Stanovnici tog mjesta su bili podjeljeni. Jedan dio je htio i dalje ostati pod upravom župnika na Ugljanima, dok su se drugi htjeli pripojiti Cisti. Javne rasprave pojavile su se 1835 g. Imotski dekan Luetić šalje upite don Miji Rubiću u Cistu na koje mu mora odgovoriti. Odgovor je glasio : Biorine su bliže Cisti nego Ugljanima. Udaljenost Biorina od Ciste je 4 milje, a od Ugljana je 6 milja. Tek 18. Kolovoza 1849 g. Ministarstvo u Beču izdalo je dekret da se Biorine pripoje Cisti. Unatoč tome misu u crkvi sv. Jure u Biorinama služili su župnik Ciste i Ugljana. Za dio Biorina (Grivu) misu je služio svećenik Ciste, a za ostali dio Biorina svećenik iz Ugljana. Župnik Rilov piše Biskupskom Ordinarijatu u Split 30. siječnja 1914 g. da su utvrđena prava Ciste nad dijelom Biorina koji se zove Griva. Ordinarijat iz Splita odgovara 10. Lipnja 1914 g. glavaru Grive Juri Lozančiću da Griva ne ulazi u pitanje osnivanja nove župe Biorine. Godine 1924 osnovana je nova župa Biorine u čiji sastav nije ušla Griva.
Cista Provo se odijelila od svoje stoljetne matice, Ciste Velike 1987 g. mada su praktički bili podjeljeni odmah nakon gradnje crkve sv. Petra u Cisti Provo 1914 g.

POVIJESNI SPOMENICI
GRADINE:
Gradina zapadno od crkve sv. Jakova, Maglića Gradina, Vuičina Gradina ( na kojoj je pronađena posuda stara oko 3 st.pr.Krista ), Kapuličina Gradina, Umorin gradina, Blebića Gradina.

Maglića Gradina
PREDPOVIJESNE GROBNE GOMILE: VRŽINOVA GOMILA bila je većih dimenzija ali je samljevena pri gradnji puteva. CVANKIĆA GOMILA doživjela je istu sudbinu. RAIČEVA GOMILA je još sačuvana i većeg je obujma.
STEĆCI:
1. Kod crkve sv. Jakova izvan groblja leži stećak sanduk. Uzidana su dva stećka u ogradu oko groblja i jedan u crkvu
2. ZADUŽBINA je mjesto udaljeno oko 500m južno od crkve sv. Jakova. Tu leži jedan stećak sarkofag s postoljem, šest stećaka sanduka i dva postolja bez stećaka. Ugavnom su svi s ukrasima.
3. CRLJIVICA je poznato mjesto koje obiluje s dobro sačuvanim stećccima. Na maloj gomili se nalazi šest stećaka sarkofaga, četri sanduka i jedna ploča. Svi su oni uglavnom ukrašeni običnom ornamentikom. I sama gomila, po kojoj su razmješteni stećci, nije drugo nego staro predpovijesno groblje. Veliku je gomilu prepolovila glavna asfaltna cesta koja ide od Imotskog prema Trilju ima promjer 100x30 m. Na citavom tom prostoru ima 16 stećaka sarkofaga, 56 sanduka i 15 ploča, i oni su uglavnom ukrašeni i zaslužuju pažnju. Velika gomila je takoder staro predpovijesno groblje, koje je kasnije prekriveno stećcima.

ZADUŽBINA je bunar na kojem se nekad pojila stoka. Pretpostavlja se da je zadužbina bila nekog turskog Bega. Ona je najveći bunar na ovim prostorima.

TURSKA KULA jedini veći vidljivi spomenik iz turskih vremena sačuvao se nedaleko od zaseoka Rojnica. To je bila kula Ale Metuzovića, koji je u njoj ljetovao, a zimovao na Zadvarju. Pretpostavlja se da je i zadužbina njegovo djelo.

CRKVINE
Kod zaseoka Mandarići postoji starokršćanska nekropola. Istraživanje ovog arheološkog lokaliteta započeo je pok.don Lovre Katić još prije II svjetskog rata, da bi rat istraživanje prekinuo. Godine 1993 ekipa mladih arheologa, predvođena poznatim arheologom Dr. Nenadom Cambijem iz Splita nastavila je ta istraživanja. Pronašli su ostatke čak pet starokršćanskih crkava od II - VII stoljeća. Najstarija je ona s najširom apsidom. Na toj apsidi nadeno je dosta fresaka kojima je bila dekorirana. Pronađeno je dosta stupića od oltarnih pregrada, a ima nešto fragmenata kasnoantičke keramike. Pronađene su i zdrave posude, naokolo i u samim crkvama su nađeni grobovi.