Imotski: "Noć muzeja" u Zavičajnom muzeju

Imoćani su se pridružili velikoj kulturnoj manifestaciji "Noć muzeja", jednom  nesvakidašnjom izložbom. Glavni akteri u Zavičajnom muzeju u petak na večer bila su djeca Dječjeg vrtića Imotski, koji su pokazali  brojnim posjetiteljima svoje stvaralaštvo-likovne radove te crteže i uratke od gline.
"Kroz igru i zabavu, na krilima mašte, kojom su istraživali mitologiju rimskih božanstava i njihovu ulogu u životu čovjeka, djeca su uistinu oduševila svojim radovima", izjavila je na otvaranju izložbe kustosica muzeja Snježana Tonković.

U Dobranjama napokon voda iz slavina

Napokon će i stanovnici Dobranja, najisturenijeg sela u Imotskoj krajini, dobiti  pitku vodu iz slavina, piše Glas Zagore. U tijeku su završni radovi na gradnji lokalne mreže na koju će se uskoro priključiti devedeset posto domaćinstva. Manji dio mještana zaselaka koja se nalaze na višim nadmorskim visinama morat će pričekati gradnju posebnih preljevnih komora, ali, kako nas uvjeravaju, ne mnogo.

Gradnju vodovoda financira općina Cista Provo iz proračunskih sredstava. Vrijednost radova iznosi 1,5 milijuna kuna.

Voda je, moj čovik, dobro došla, ali komu? Nama starima? Da je došla prija dvadestak godina u redu, a danas kada su se ljudi razasuli po čitavom svitu, baš i nema neke svrhe, izuzev što će služiti za piće i pranje vozila – kaže nam 75-godišnji stanovnik Dobranja.

 

Kulturna nematerijalna baština

Od preko 100 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Hrvatska ima 11 dobara upisanih na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva i 1 nematerijalno dobro na UNESCO-ovu Listu ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.

Ovaj izuzetan uspjeh potvrda je višegodišnjeg predanog rada Ministarstva kulture, njegovih stručnih službi kao i stručnjaka iz područja etnologije i kulturne antropologije. Proces upisa tekao je u sklopu nekoliko sastanaka u UNESCO-u.

Badnjica u Cisti Velikoj (FOTO)

Kao i svag godine u Cisti Velikoj badnja se večer, ili kako ondje kažu, badnjica, obilježava na vrlo specifičan način. Duž ceste i svuda po okolnim brdima u sumrak se, na znak zdravomarije, pale kugle napravljene od smjese pepela i lož ulja.

Tu vijest smo prenijeli, a koju ste mogli pročitati ovdje.

Kakav je ugođaj paljenja badnjaka uz gangu i bukaru možete pogledati u fotogaleriji.

Prvi nogomet na svijetu se zaigrao u – Trilju!

Prvi nogomet zaigrao se na području Trilja još u 1. stoljeću prije Krista, a nadgrobni spomenik koji najvjerojatnije potječe s brda Gardun materijalni je dokaz da se danas najpopularnija igra na svijetu prvi put zaigrala na području Cetinske krajine.

Prvi poznati nogometaš na svijetu je Rimljanin Gaj Liberije, dječak, čiji je lik uklesan na reljefu koji je ugrađen u fasadu kamene kuće u Sinju. Odgonetnut je dobar dio natpisa na spomeniku koji kaže kako je prikazani nogometaš Gaj Liberije koji je u to doba živio i igrao nogomet u Trilju.

Modro jezero već 3 mjeseca bez vode

Već 3 mjeseca imotsko Modro jezero je bez vode, što Imoćane polako dovodi do panike. Ne pamti se da je Modro jezero ovoliko dugo bilo bez vode, pa se u gradu na gori već mjesecima gleda u nebo i iščekuje kiša, koja bi trebala aktivirati izvore i vodom napuniti jezero, čije je suho dno privuklo mnoge znatiželjnike i zaljubljenike u prirodne fenomene.

Nizak vodostaj bilježi se u svim rijekama i jezerima na imotskom području, pa je tako i Crveno jezero otkrilo mnoge špilje koje su godinama bile pod vodom.

Dodjela ULUPUH-ovih nagrada (FOTO)

Povodom šezdesetprve godišnjice od osnutka ULUPUH-a, ULUPUH pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba i predsjednika Skupštine Borisa Šprema dodjeljuje Veliku nagradu ULUPUH-a za životno djelo, Nagradu za najbolju izložbu u 2011. godini te Nagradu za najboljeg mladog umjetnika.

Upravni odbor i Umjetnički savjet ULUPUH-a donio je odluku da se:
•    Nagrada za životno djelo dodijeli Marini Baričević;
•    Godišnja nagrada za najbolju izložbu dodjeli izložbi „TOP 100 – suvremena hrvatska keramika“, Sarajevo (BIH);
•    Nagrada za najboljeg mladog umjetnika dodijeli dizajnerskom dvojcu kuna zlatica  - Ani Kunej i Zlatki Salopek.

Pored dodjele nagrada uručiti će se ULUPUH-ovo godišnje priznanje za poseban doprinos ugledu udruge Davoru Klariću, za njegov iznimni angažman u udruzi.

Vrličko nijemo kolo: najstarije i autohtono

Hrvatska je s 12. vrijednih kulturnih nematerijalnih dobara na trećem mjestu u svijetu, odmah iza Kine i Japana.

Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj. Jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.

Kako tvrde mještani Vrličko nijemo kolo najstarije i jedino autohtono.

Više pogledajte u video prilogu.

Tradicijski instrumenti kao skulpture

Sam autor glazbala, akademski kipar Stipan Kujundžić, kaže o svojem nadahnuću: „Glazba je u mojem životu jednako važna kao i kiparstvo. Oduvijek sam bio okružen glazbom i glazbalima. Od malena sviram na nekoliko instrumenata.

Imotske gusle moja su opsesija, pa sam već odavna savladao tehniku građenja tog instrumenta. Isprva su to bile replike izvornog instrumenta, a potom sam se usmjerio prema preoblikovanju s ciljem spajanja kiparskog i glazbenog umijeća“.

Tradicijska Hrvatska kuća u srcu Zagreba: Materina priča

U tradicijski uređenom izložbenom prostoru u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici 31, otvorena je Hrvatska etno kuća 'Materina priča' u kojoj su predstavljeni etnološkim izlošci i autentični predmeti iz raznih krajeva Hrvatske, koji simboliziraju tradiciju i bogatstvo hrvatske kulturne baštine.

Idejna začetnica tog projekta je etno dizajnerica Mina Petra koja je istaknula kako će 'Materina priča' predstavljati hrvatsku tradiciju i baštinu kroz edukacijske projekte koji se planiraju kroz godinu.

Badnjica u Cisti velikoj 2011

U Cisti Velikoj - mjestu od 27 zaselaka udaljenih oko 18 km od Trilja i oko 33 km od Imotskog - badnja se večer, ili kako ondje kažu, badnjica, obilježava na vrlo specifičan način. Duž ceste i svuda po okolnim brdima u sumrak se, na znak zdravomarije, pale kugle napravljene od smjese pepela i lož ulja.

Ove godine fotografije stižu od UŠD Visočica Cista Griva

Kako je bilo ove godine pogledajte u fotoglaeriji.

"Asanaginičina domovina" predstavljena u Imotskom

Nakon Splita i Sarajeva, i u Imotskom je održano predstavljanje knjige "Asanaginičina domovina" autora istaknutog neuropsihijatra dr. sc. Mije Milasa

Knjiga je izašla čak trideset godina nakon prvog izdanja “Asanaginičina zavičaja” i na 170 stranica iznosi brojne dokaze o tome kako je tu našu najprevođeniju narodnu baladu na svijetu spjevala starija kršćanska žena, koja je bila bliska muslimanskoj obitelji Asanage i Asanaginice Arapović, a koja nije znala za islamske običaje ni rječnik.

Također, istraživanjem arhivske građe, Milas je došao do podataka koji svjedoče da je Asanaga bio povijesna osoba, da je sin Davudov, da je imao imanje u Zagvozdu, da je bio ranjen u Kandijskom ratu i da je poginuo u Potpoletnici...

Osim autora, o knjizi su u Imotskom govorili i novinar Mladen Vuković te profesor Ivan Juroš, a nakladnik je splitski ogranak Matice hrvatske.

Mladen Vuković je posebno istaknuo kako je ovom knjigom Asanaginica konačno dobila svoju adresu i OIB, te je ovo još jedan doprinos valorizaciji svjetski poznatog djela.

Običaji badnjeg dana u Krčulju

Došašće i Božić u siromašnim seoskim domaćinstvima Dalmatinskog zaleđa uvijek su se slavili uz čađave zidove, bakalar, fritule, masline, bršljan, žito.

Takve tradicijske vrijednosti još se njeguju u selu Krčulju (Primošten burnji) kod Primoštena, gdje te običaje prenose mlađem naraštaju.

Običaji na Badnji dan u selu Krčulju (Primošten burnji) kod Primoštena pogledajte u videu

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić: porast izdvajanja za kulturu jedan od važnijih ciljeva

Nova ministrica smatra i da je nužno uvesti edukativne programe u kulturi, sustavno povezati kulturni i obrazovni sektor, s naglaskom na obrazovanje umjetničkih profila, kao i da su nužne legislativne promjene u području autorskih prava, posebno u odnosu na nove oblike distribucije umjetničkih i kulturnih sadržaja, e-knjiga, Interneta i novih tehnologija.

"Na Ministarstvu kulture je da prvo informira i educira sve moguće korisnike tih programa, pomogne u oblikovanju projekata i prati ih financijski", istaknula je.

Josip Jović Junak Domovinskog rata

ARŽANO, 17. prosinca 2011. - Priznanje "Junak hrvatskog Domovinskoga rata" koje je Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata dodijelila posmrtno Josipu Joviću, poginulom 1991. na Plitvicama, uručeno je danas u Aržanu Jovićevoj majci Mariji.

„Ovim priznanjem udruge iz Domovinskoga rata žele još jednom podsjetiti na ljude kao što je Jović, koji su bili prvi kad je trebalo, odnosno na sve one koji su dali život za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu“, rekao je predsjednik Udruge branitelja Podravke Mladen Pavković uručujući Mariji Jović priznanje. „Dodjelom ovog priznanja želimo potaknuti hrvatsku državu da se na državnoj razini uvede odličje Junaka hrvatskog Domovinskog rata“, istaknuo je.

Sjećanja na te dane ponosa i slave, na žalost, sve više blijede, ali hrvatski branitelji neće i ne smiju zaboraviti na junake Domovinskoga rata među kojima je bio i Jović, rekao je Pavković.

Josip Jović (1969-1991) bio je prva žrtva u Domovinskom ratu, a poginuo je u redarstvenoj akciji "Plitvice" u sukobu sa srpskom "milicijom" Milana Martića na sam Uskrs, 31. ožujka 1991. Pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu, a na Uskrs 1994. u Aržanu mu je otkriven spomenik. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima.